Loši odnosi i preopterećenost najveće su prepreke sretnijem radnom okruženju

Online istraživanje o radnoj sreći, koje se diljem Hrvatske provodilo od 1. do 20. ožujka, pokazalo je da je 60% sudionika sretno ili vrlo sretno u životu, a 63% uživa u svom poslu. No, okruženja u kojima rade nisu toliko ohrabrujuća, jer samo 33% njih smatra da je njihovo radno okruženje sretno ili vrlo sretno. Dodijeljena im je prosječna ocjena 3,0. Na pitanje kako ocjenjuju odnose u svom radnom okruženju, sudionici su odnose među kolegama ocijenili prosječnom ocjenom 3.5, a odnose s menadžerom prosječnom ocjenom 3.2.

„Na poslu provodimo 2/3 svog aktivnog odraslog života. Kada na nešto potrošimo toliko vremena, važno je da se zbog toga osjećamo dobro. Rezultati ankete pokazuju da su odnosi koji najviše pridonose dobrobiti na poslu među najvažnijim razlozima loših radnih dana." Maja Lončar, Petra Božič Blagajac i Martina Harapin Molc, ambasadorice radne sreće u misiji donošenja radne sreće u Hrvatsku, objasnile su rezultate istraživanja u Hrvatskoj. Martina dolazi iz Hrvatske, no Maja i Petra, kao međunarodno certificirane menadžerice radne sreće i voditeljice Međunarodne akademije za menadžere radne sreće, već pet godina stvaraju sretna radna okruženja u Sloveniji.

Maja, Petra i Martina dodaju kako dobri odnosi počinju jutarnjim pozdravom. Istraživanje je pokazalo da je čak 88% sudionika na dan kada su ispunili anketu zaželjelo dobro jutro svojim kolegama, međutim znatno niži, 69 % bio je postotak onih, koji su svom menadžeru poželjeli dobro jutro.

Svi imamo dobre i loše dane na poslu.

Samo 49% sudionika imalo je dobar radni dan u tjednu u kojem su ispunjavali anketu, dok se čak 19% ne sjeća dobrog dana na poslu odnosno ne znaju jesu li ga imali.

Gotovo trećina (32%) ima loš radni dan svaki dan ili gotovo svaki dan,

polovica (njih 48%) ima loš dan na poslu 2 do 3 puta mjesečno, a samo 20% ima loš dan na poslu rijetko, nikad ili skoro nikad ili se čak ne sjećaju lošeg dana na poslu.

Kao najčešći razlog lošeg radnog dana najviše sudionika, njih 46 % navode "Lošu/negativnu atmosferu i odnose među kolegama (glasine, klevete, huškanja i sl.)", dok se 43% sudionika odlučilo za “Preopterećenje. Previše posla.", a na treće mjesto (s 40%) sudionici su stavili "Stav menadžera (nadređenog)".

Među prvih pet najvažnijih faktora za loš radni dan su još "Nema dovoljno priznanja ili pohvale za obavljeni posao" sa 38% i "Nezadovoljstvo plaćom i beneficijama" sa 36%.

Lošim danima u većoj mjeri također pridonose “Kolege koji se stalno žale sa 28%” i “Kupci, klijenti ili korisnici koji su negativni, nezadovoljni ili čak agresivni sa 26%”

Pohvalu, čiji je nedostatak četvrti najčešći utjecaj na loš radni dan, dobilo je samo 24% sudionika u tjednu u kojem su ispunjavali anketu. Čak 37% se ne sjeća ili ne zna jesu li bili pohvaljeni, a 3% je onih koji su pohvalu dobili prije više od godinu dana.

Svog menadžera ili kolegu u tjednu u kojem su ispunjavali anketu, pohvalilo je 44% sudionika. 29% je onih sudionika koji su pohvalu dali prije više od mjesec dana ili čak dulje, odnosno uopće je nisu dali ili se ne sjećaju.

Kod većine sudionika (njih 73%) nitko ne vodi brigu o dobrobiti i radnoj sreći zaposlenika ili sudionici ne znaju da li je ikome stalo, što potkrepljuje i ocjenu radnog okruženja (3.0).

Tamo gdje je briga o zaposlenicima prisutna, 52% sudionika navodi da brigu o zaposlenicima vode svi pomalo, a 31% sudionika navodi da brigu o zaposlenicima vodi vođa, dok kod 22% sudionika brigu o zaposlenicima vodi kadrovska služba.

„U svijetu se briga o ljudima često povjerava menadžerima radne sreće, no samo 6% sudionika ankete potvrdilo je da menadžeri radne sreće brinu o ljudima u svom radnom okruženju. Zato po prvi put u Hrvatskoj krećemo s najopsežnijom certificiranom edukacijom za zanimanje budućnosti - menadžer radne sreće. U svibnju se pokreće online Međunarodna akademija za menadžere radne sreće kojom se može stvoriti pozitivna promjena u radnom okruženju, učiniti ga poticajnim i pozitivnim, kako bi zaposlenici u njemu rasli i razvijali se, te kako bi njihovo iskustvo bilo pozitivno“, dodaju Maja, Petra i Martina, ambasadorice radne sreće.

Jesmo li spremni za budućnost?

U posljednje tri godine, odnosno u razdoblju pandemije koronavirusa i najavljene gospodarske recesije, čak 54% sudionika razmišljalo je o odlasku od svog trenutnog poslodavca.

Zbog predviđene ekonomske recesije zabrinuto je 38% sudionika, dok 36% sudionika se time uopšte ne bavi.

Da li su poslodavci spremni na očekivane recesijske mjere ne zna ili ne vjeruje čak 80% sudionika, dok petina njih kaže da su spremni.

„Budućnost rada donosi brojne izazove i promjene s kojima ćemo se moći nositi samo ako u organizacijama prevladavaju poštovanje, povjerenje, pozitivni međusobni odnosi i poticajno, prijateljsko radno okruženje.

Zaposlenici koji se osjećaju dobro na svom poslu i sretni su na poslu predaniji su, kreativniji i uspješniji, fleksibilniji su u nepovoljnim i neizvjesnim situacijama, bolje komuniciraju, bolje grade pozitivne odnose, bolji su timski igrači i na kraju, ali ne manje važno, bolje vođe, čineći organizacije uspješnijim, konkurentnijim i u konačnici ostvarujući veće prihode i profit.

Usmjerenošću na brigu o ljudima, organizacije jačaju svoj brend, poželjni su poslodavci, stječu konkurentske prednosti i tržišnu vrijednost te lakše osiguravaju održivi razvoj i egzistenciju." zaključuju Maja, Petra i Martina, ambasadorice radne sreće.

Online anketa o tome koliko su nam dobri dani na poslu u Hrvatskoj provodila se od 1. do 20. ožujka 2023. godine. Anketu je ispunilo 487 sudionika iz cijele zemlje, koji su odgovarali na 18 sadržajnih pitanja.

Analiza predstavlja osnovni prikaz stanja, za nju nije napravljen statistički uzorak, već su sudjelovali oni koji su se na ovaj ili onaj način susreli s njom (preko oglasa, poznanstava, društvenih mreža). Rezultati prikazuju presjek situacije s kojom su se sudionici susreli u trenutku kada su ispunjavali anketu i ne mogu se prenositi na cijelu populaciju niti generalizirati.